Sudeći po brojkama iz drugih država, situacija je daleko gora u zemljama u okruženju. U Hrvatskoj je ove godine grip odneo 55 ljudi, u Bosni i Hercegovini 22, a u susednoj Rumuniji su čak 72 osobe preminule od posledica gripa, saopštio je Državni institut za javno zdravlje. Procenjuje se da svake sezone od komplikacija koje je izazvao ovaj virus premine 290.000 do 650.000 ljudi širom sveta, dok je samo u SAD 7,2 odsto svih smrtnih ishoda bilo zbog gripa. U ovoj sezoni u SAD su do sada umrla 24 deteta, a podaci pokazuju da svake godine život zbog gripa izgubi od 40.000 do 100.000 osoba. U Evropi je ove godine najviše ljudi umrlo zbog kobnog virusa u Velikoj Britaniji – 131 osoba.
Većina preminulih nije bila vakcinisana protiv gripa, a već je imala neku hroničnu bolest. Ali, činjenica je da ovaj virus, koji mnogi smatraju bezazlenom pojavom, može da bude koban i za potpuno zdrave ljude. Pored dece uzrasta od šest meseci do pet godina i starijih od 65 godina, najveći rizik od komplikacija imaju trudnice, zdravstveni radnici i ljudi koji boluju od određenih hroničnih bolesti, kao što su sida, astma, kardiovaskularne bolesti i oboljenja pluća.
Najveći pritisak obolelih sa teškim komplikacijama trpe velike klinike. Tako je na Klinici za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije trenutno hospitalizovan 21 pacijent, od kojih je kod osam potvrđeno prisustvo gripa, a kod njih 13 sumnja se na postojanje ovog virusa. Dvoje ljudi, koji su stariji od 60 godina, priključeno je na respirator.
– Grip može da izazove ozbiljne respiratorne komplikacije, od kojih je najopasnije akutno otkazivanje rada pluća. Kod takvog stanja smrtnost je 50 odsto. Pacijenti moraju da se stave na respirator i ne može da se predvidi tok stanja. Uglavnom se sve dešava u roku od četiri, pet dana. Mogu pacijenti i duže da budu na „veštačkim plućima”, ali nije zahvalno davati prognoze za oporavak. Manje komplikacije su akutni bronhitis i upala pluća – pojašnjava pulmolog dr Tatjana Radosavljević.
I infektolog prof. dr Dragan Delić kaže da bi pacijenti koji su na respiratoru zbog komplikacije gripa trebalo da se „povrate” u roku od nekoliko, pa do desetak dana, a da lekarima nije iznenađenje kada obole i mladi ljudi.
– I potpuno zdrave i mlade osobe mogu da dobiju maligne forme infektivne bolesti zbog jakog imunog odgovora – dodaje dr Delić.
Po broju umrlih, grip se nalazi na prvom mestu od svih zaraznih bolesti u Evropi, jer od njega oboli više ljudi nego svi koji imaju dijagnoze tuberkuloze, side i pneumokoka. To je zato što se grip lako prenosi udisanjem čestica virusa koje se šire vazduhom kad inficirana osoba u blizini kija ili kašlje, dodirom sa zaraženom ili obolelom osobom, ali i pipanjem zaraženih predmeta i površina. Simptomi su naglo nastala visoka telesna temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, umor, malaksalost, kašalj, a ponekad se pacijenti žale i na mučninu, povraćanje, dijareju. Oboleli treba da odleže oko sedam dana, ali treba znati da kada simptomi prođu čovek danima može osećati iscrpljenost organizma. Važno je da, dok leži, uzima tople napitke poput čajeva, da jede pileću supu, voće i povrće. Dozvoljeni su lekovi za snižavanje povišene temperature, a antibiotici ne, jer oni ne deluju na viruse.
Dvostruko više obolelih u Beogradu
Podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, zaključno sa 3. februarom, pokazuju da je protekle nedelje dvostruko više pacijenata sa kliničkom slikom gripa potražilo pomoć lekara u domovima zdravlja, tačnije 495 ljudi, u odnosu na sedmicu ranije. Akutne respiratorne infekcije imalo je 18.626 osoba, što je povećanje od 13,83 odsto u poređenju sa nedeljom ranije. Simptome poput kijanja, kašljanja, malaksalosti imalo je najviše radno aktivno stanovništvo od 20. do 64. godine (6.606), kao i deca uzrasta od pet do 19 godina (6.309).
– Aktivnost gripa u evropskom regionu u većini zemalja se nalazi na srednjem nivou. Visok nivo je u Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj, Bosni i Hercegovini, Turskoj, gde su potvrđena oba podtipa virusa AH3N2 i AH1N1, kao i tip B. Dominira takozvani svinjski grip. U Beogradu, gde je protiv gripa vakcinisana 53.471 osoba, beleži se i dalje niska aktivnost gripa. Mislimo da će broj stagnirati sve dok su deca na školskom raspustu – ističu u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Često pranje ruku kao zaštita
Lekari ističu da je najbolja prevencija vakcinacija, a budući da je sada virus najaktivniji, treba obratiti pažnju na održavanje lične higijene. To znači da je neophodno često pranje ruku, izbegavanje kontakta sa obolelom osobom, umereno bavljenje fizičkim aktivnostima, redovno provetravanje prostorija, izbegavanje boravka u zatvorenim prostorima sa mnogo ljudi. Osoba kada kija, to treba da uradi tako što će kinuti u lakat, a ne da tom prilikom koristi stalno istu maramicu. Osobe koje se voze u gradskom prevozu ne treba rukom kojom su se držale za šipku da dodiruju nos, usta, oči, jer se virus prenosi i dodirom i kapljičnim putem.